1700 godina Milanskog edikta u Nišu
Danas je ovaj grad na jugu Srbije važan privredni, kulturni i politički centar naše zemlje. Ove godine je posebno u centru pažnje, jer je domaćin svečanosti obeležavanja 1700 godina Milanskog edikta.
Pretpostavlja se da su ljudi naseljavali današnju oblast grada još u doba praistorije, odnosno srednjeg paleolita, od 100 000. do 30 000. godine pre naše ere. Pronađeni arheološki ostaci iz najranijeg doba nalaze se u zbirci niškog Narodnog muzeja.
Naziv grada Niša se dovodi u vezu sa Keltima. Na njihovom jeziku ovaj grad je bio označen kao Vilin grad. A Stari Grci su ga nazivali Naissos i postoje tvrdnje da su upravo prostor današnjeg Niša naseljavale nimfe, a da je Niš zapravo Nis iz grčke mitologije, mesto odrastanja grčkog boga Dionisa. Rimljani su preuzeli grčki naziv, pa je u doba njihove vladavine nosio naziv Naissus.
Na tlu Niša najviše su se zadržali Rimljani. U njemu su rođeni mnogi čuveni vladari i vojskovođe Starog Rima. Niš je, između ostalog i rodno mesto cara Konstantina, pa je zato Niš i domaćin ovog važnog jubileja.
Početkom ove godine, tačnije 17. januara 2013. , u niškom Narodnom pozorištu svečano je započela godina jubileja. Uz nastup ruskog hora iz moskobskog Sretenjskog manastira, bili su prisutni brojni zvaničnici naše zemlje i Rusije, kao i crkveni velikodostojnici.
Godina jubileja će biti obeležena brojnim manifestacijama, uglavnom u Nišu i Beogradu.
|